HRVATSKI DOM

             

                    S a nj a   B u b l e

            Izvorni znanstveni rad

            Ministarstvo kulture

            Konzervatorski odjel u Splitu

U tekstu se, temeljem fotografija od kojih se neke objavljuju prvi put, rekonstruira izvorni izgled secesijske zgrade Hrvatskog doma u Splitu kao zrelog arhitektonskog djela Kamila Tončića. Donosi se i kronološki pregled uloge Hrvatskogdoma u društvenoj povijesti grada Splita koji pridonosi spomeničkoj vrijednosti zgrade. U rujnu 2008. godine navršilo se sto godina od svečanoga otvorenja Hrvatskog doma. Ideja o gradnji Hrvatskog doma u kojem bi se smjestila splitska narodnjačka kulturno-umjetnička i sportska društva, javila se 1896. godine. Zgrada je tako trebala udomiti Narodnu čitaonicu, Slavjanski napredak, Narodnu glazbu, Dobrovoljne vatrogasce, Muzikalno društvo »Zvonimir« i Hrvatski sokol. 

Splitska narodnjačka društva

Narodnjačka su društva u pozadini kulturne i sportske djelatnosti širila preporodne ideje u vrijeme borbe za nacionalnu afirmaciju i sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom, pohrvaćenje splitske općine i rješenje jezičnog pitanja. I nakon pohrvaćenja splitske općine 1882. godine ostala su žarišta političkog i kulturnog života grada, a iz narodnjačkih krugova potekle su inicijative za osnivanjem važnih institucija koje su i danas prisutne u životu Splita.

Slavjanska narodna čitaonica osnovana je 1862. godine. U programatskom pozivu na svečano otvaranje čitaonice u kući Andrić na obali, koji je upućen uglednim ličnostima i splitskoj općini, naveden je razlog osnivanja i pravac budućeg djelovanja čitaonice u »slavjanskom« obrazovanju: »Njoj je svrha rasprostranjivati takovo obrazovanje sredstvim, koja su pod njezinim zavodom, tj. pribavljati za čitanje knjige i časopise, najskoli slavjanske, ili što se tiču slavjanskih stvari; držati predavanja učevna u hrvatskom i talianskom jeziku, razgovore, pjevanja itd.« U knjižnici Slavjanske čitaonice godine 1903. javila se ideja o osnivanju javne gradske knjižnice te je čitav fundus knjiga Čitaonice darovan gradu za potrebe buduće javne knjižnice. Tako je u prostorijama Čitaonice iste godine počela raditi Gradska biblioteka – buduća Sveučilišna knjižnica. Članovi Slavjanske narodne čitaonice pokrenuli su 1873. godine osnivanje društva Slavjanski napredak te je u prvim godinama svog postojanja Slavjanski napredak djelovao pod pokroviteljstvom i u prostorijama Čitaonice u kući Andrić. Članovi Slavjanskog napretka bili su obrtnici, težaci i zanatlije, te su se interesi i programi Čitaonice (koja je okupljala narodnjačku inteligenciju) i Napretka međusobno razlikovali. Slavjanski napredak ubrzo je postao glavni inicijator narodnjačkih manifestacija u Splitu. Društvo Slavjanski napredak utemeljilo je svoju Narodnu glazbu, 1878. godine. Rad Narodne glazbe do pohrvaćenja splitske općine bio je prvenstveno podređen rodoljubno-propagandnim ciljevima i razonodi. No, nakon 1882. godine Narodna glazba postala je ansambl koji je posvećivao pozornost i umjetničko-estetskoj kvaliteti repertoara.

Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1883. godine. Osnivanje stalnoga vatrogasnog društva u tadašnjem gradu s oko 15.000 stanovnika pokazalo se osobito potrebnim nakon velikog požara u kojem je 1881. godine izgorilo Bajamontijevo kazalište. Osim zaštite građana i njihove imovine, splitsko vatrogasno društvo imalo je značajnu domoljubnu ulogu u promicanju hrvatske ideje, stoga je i Narodni list njegovo osnivanje pozdravio riječima: »Živo preporučujemo štovanom obćinstvu neka podupre ovo družtvo toli korisno i dično za naš grad i narod uobće.« Njegovi osnivači i članovi bili su i ugledni građani, intelektualci i obrtnici, među kojima i Kamilo Tončić, koji je bio član Društva od 1905. do 1907. godine. Narodnjačku, hrvatsku orijentaciju splitskih vatrogasaca potvrđuje činjenica da je statut društva napisan hrvatskim jezikom iste godine u kojoj je hrvatski jezik u Dalmatinskom saboru postao službeni jezik. Do useljenja u Hrvatski dom Društvo je bilo smješteno u kući poduzetnika Brajnovića (na mjestu današnje kuće u Sinjskoj ulici br. 7).

Hrvatski dom na razglednici, prije 1914. godine

            (Sveučilišna knjižnica Split – Specijalna zbirka, iz ostavštne S. Muljačića

Hrvatsko pjevačko društvo »Zvonimir« održalo je svoju prvu godišnju skupštinu u prostorijama Napretka 1884. godine, kao prvo splitsko pjevačko društvo. Prebrodivši brojne uspone i padove, razvilo se od amaterskoga muškog pjevačkog zbora do najznačajnijeg glazbenog društva u Splitu, koje je njegovalo zborsku i instrumentalnu glazbu, educiralo mlade glazbenike te kontinuirano djelovalo i tijekom Prvoga svjetskog rata i poraća.

https://www.youtube.com/watch?v=kM6xDAsH2Uo