S a nj a   B u b l e

            Izvorni znanstveni rad

            Ministarstvo kulture

            Konzervatorski odjel u Splitu

U »Zvonimiru« je prvu glazbenu pouku stekao i Josip Hatze, a po povratku sa studija 1905. u njemu je i sam poučavao. U društvu su djelovali dirigenti A. Meneghello-Dinčić, Blagoje Bersa, pjevači Marko Vušković i Noe Matošić.

Josip Hatze (1879–1959)

Blagoje Bersa (1873. - 1934.)

Marko Vušković kao Rigoleto

Marko Vušković (1877. – 1960.)

Noe Matošić (1880 - 1941.) kao Mirko u opereti "Mala Floramye"

Hrvatski sokol – gimnastičko društvo – osnovan je 1893. godine. Kao i druga narodnjačka društva, uz svoju je osnovnu djelatnost promicao hrvatsku (slavensku) ideju. Do useljenja u Hrvatski dom sokolaši su vježbali u Dioklecijanovim podrumima, kući Ivelio u gradu, na Prokurativama i, naposljetku, u vrtu u Marmontovoj ulici.

Pod okriljem splitskih narodnjačkih društava godine 1900. nastao je Književno-umjetnički klub, u kojem su se okupili književnici, slikari, kipari i arhitekti koji su svojim djelovanjem kulturni i umjetnički život Splita uzdigli iznad provincijskih okvira i postavili ga uz bok onomu u Europi.

Od 1896. do 1908. godine

O dvanaestogodišnjem periodu, koliko je trajala izgradnja Hrvatskog doma počevši od ideje do realizacije, doznajemo iz vijesti tadašnjih glasila. Sredstva za gradnju prikupljala su se niz godina na računu Prve pučke dalmatinske banke putem dionica, donacija sa zabava i plesova, prihodom od tombole ili uplatom na uspomenu pokojnicima, o čemu su redovito izvještavale novine Jedinstvo. U osam godina tako se skupilo 54.000 kruna, što još uvijek nije bilo dovoljno za kzpovinu zemljišta i gradnju. Činilo se da gradnja doma postaje sigurna tek kada je ativnosti oko njezine pripreme potakao poduzetni gradonačelnik Milić. Početkom 1903. godine sazvao je općinske vijećnike i predsjednike narodnjačkih društava, i tom je prilikom imenovan odbor za gradnju sa zadatkom da u roku od osam dana istraži lokacije (zemljište) »koje bi Obćina imala ustupiti, da se gradnja ovog proljeća započne, i u istoj godini završi«10. Godine 1903. mjernici Linardović i Matulović darovali su nacrte za gradnju Hrvatskog doma, no gradnja nije započela ni u 1904. godini. Zemljište je konačno kupljeno krajem 1905. godine, a kamen za gradnju u veljači 1906. godine. Novi projekt koji je izradio KamiloTončić, izložen u izlogu trgovine Ševeljević u svibnju 1906. godine, izazvao je različite reakcije – od odobravanja do pokude, no usprkos javnom mijenju, Tončićev je nacrt prihvaćen. Iako se otvorenje očekivalo na blagdan sv. Dujma 1907. godine, zgrada je otvorena tek 1908. godine. Hrvatska radnička zadruga završila je gradnju bez ikakvog dobitka, no vraćanje kredita za gradnju Hrvatskog doma i u narednim je godinama opterećivalo gradsku blagajnu i blagajne društava. Klub predvodi Ivo Vojnović, a među članovima su književnici Ante Tresić Pavičić, Vladimir Nazor, Milan Begović, Dinko Šimunović, slikari Emanuel Vidović, Josip Lalić, Anđeo Uvodić, Virgil Meneghello Dinčić, kipari Ivan Meštrović, Toma Rosandić, Branislav Dešković, te arhitekti Emil Vecchietti, Ante Bezić i Kamilo Tončić.

https://www.youtube.com/watch?v=kM6xDAsH2Uo