S a nj a B u b l e
Izvorni znanstveni rad
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Splitu
Od 1918. do 1929. godine
Split
je s oduševljenjem dočekao oslobođenje od stoljetne austrijske vladavine.
U manifestacijama povodom uspostave Kraljevine SHS sudjelovali su pjevačko
društvo »Zvonimir«, Hrvatski sokol, Hrvatski napredak (nekad Slavjanski napredak)
i ponovno okupljeni članovi predratne Narodne glazbe. Već početkom 1919.
godine u prostorijama društva »Zvonimir« u Hrvatskom domu okupilo se i Dobrovoljno
vatrogasno društvo.U
listopadu 1921. godine Hrvatski je dom postao vlasništvo Hrvatskog sokola, a u njemu su, uz Jugoslavensku sokolsku župu »Vojvoda Hrvoje« (prije rata
Hrvatska sokolska župa »Vojvoda Hrvoje«), djelovali Splitsko muzikalno društvo
»Zvonimir«, Dobrovoljno vatrogasno društvo i ponovno utemeljena Narodna
glazba. Profesionalizacijom glazbenoga i kazališnog života (osnivanjem Splitske
filharmonije 1919. godine i stalnog kazališta 1921. godine) Hrvatski je dom postao stjecište splićana sklonih hrvatskom. Dvorana
Hrvatskog sokola uglavnom je služila za vježbanje gimnastike.
Vježba Dobrovoljnoga vatrogasnog društva |
https://www.youtube.com/watch?v=kM6xDAsH2Uo |
Hrvatski dom je kao okupljalište glazbenika, scenski i koncertni prostor, izgubio svoju predratnu
ulogu bitnog čimbenika u kreiranju glazbenog života grada. U njemu su se
gotovo isključivo održavale akademije, tečajevi i plesne večeri Hrvatskoga sokolskog
društva (u čijem je okviru osnovan amaterski zbor). U
Hrvatskom su se domu povremeno organizirale izložbe suvremenih slikara.
Godine 1929. u prizemlju Doma priređene su dvije značajne izložbe: samostalna
izložba Emanuela Vidovića i prva samostalna izložba mladog Vjekoslava Paraća.
Godine
1929. osnovan je Sokol Kraljevine Jugoslavije, a zabranjena su sva gimnastička
društva s nacionalnim nazivima. Hrvatski sokolski savez nije pristupio
novoosnovanom Sokolu Kraljevine Jugoslavije – donio je odluku o raspuštanju
svih hrvatskih sokolskih društava. Odtada su se sve djelatnosti u Sokolskom domu
odvijale u organizaciji i pod patronatom Sokola kao državne organizacije. U
skladu s tim, Splitsko je muzikalno društvo »Zvonimir« usprkos prosvjedu moralo
iseliti iz Sokolskog doma već 1930. godine.Splitski vatrogasci preselili su
u svoj novi Vatrogasni dom iste godine.Uz
Sokolski pjevački zbor (prije Zbor Hrvatskoga sokolskog društva), sokolaši
su osnovali i amatersku kazališnu družinu. Sokolsko je društvo na drugom
katu imalo i svoju knjižnicu, a doniranje knjiga bila je dužnost svakog sokolaša. U prizemlju je 1938. godine osnovana čitaonica.U zgradi je postojala i štedionica
Sokolskoga društva. Sokolaši
su u svom domu organizirali dobrotvorne, karnevalske i maturalne zabave,
koje su najavljivane u Novom dobu. Povremeno su se održavale i izložbe.Najznačajniji događaj u djelovanju amaterskih sekcija sokolaša svakako je osnivanje
lutkarske scene (marionetskog lutkarskog kazališta). Sokolsko lutkarsko
kazalište kontinuirano je djelovalo sve do 1938. godine, a 1945. u istom je prostoru
(a dijelom i s istim glumcima i redateljem) osnovano Kazalište lutaka »Pionir«.Razvoj
lutkarske scene bio je dio programa sokolske organizacije. Stoga je 1932.
godine učitelj
Bonifacije Kalebić prisustvovao tečaju marionetskog kazališta u Pragu, a
njegovom je
zaslugom već 1933. godine postavljena predstava »Mali princ«, kojoj je bio
redatelj. U
požaru koji se dogodio 1924. godine izgorio je arhiv Narodne glazbe. Nije
poznato što se sve zbivalo u zgradi Sokolskoga doma početkom i tijekom
Drugog svjetskog rata, osim činjenice da je 1942. godine u njoj bilo sjedište talijanske
fašističke omladine i da je tada uništena izvorna secesijska dekoracija pročelja
i interijera.
Sokol Kraljevine Jugoslavije |
HRVATSKI DOM danas |