S a nj a B u b l e
Izvorni znanstveni rad
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Splitu
U
trodijelnoj vertikalno raščlanjenoj kompoziciji osno simetričnog pročelja
dominantno je široko i istaknuto središnje polje. Njegov je fond glatka ploha
bez ukrasa, plitko izbačena u odnosu na plohe uskih bočnih polja, a završava
visokom atikom ukrašenom kuglama i natpisom koja zaklanja pogled na krovište
(potkrovlje). U fond su usječena po tri otvora na trećem i četvrtom katu. U osi
središnjeg su polja široka glavna ulazna vrata, obostrano flankirana istaknutim
pilastrima i bočnim, užim, vratima. Pilastri izlaze iz građevinske linije
ulice, a međusobno su povezani plitkim svodom nad kojim je široka luneta prvoga
kata, čime je naglašen položaj centralog ulaza. Monumentalnost središnjem
dijelu pročelja, odnosno čitavoj kompoziciji, daju četiri stupa koja svojom
visinom zauzimaju visinu drugoga i trećeg kata i nose visoki friz, a položena
su u prvom planu središnjeg dijela tako da je između njih i zidnog platna fonda
(pozadine središnjeg dijela) nastao uzak balkon. Stupovi naglašavaju
vertikalnost kompozicije32. Projektom je predviđeno ukrašavanje pročelja
čistim, strogo stiliziranim biljnim i geometrijskim motivima. Geometrijska
stilizacija i plošnost ukrasa osobito je uočljiva u prijedlogu oblikovanja
pilastara koji flankiraju glavna ulazna vrata, u kratkim horizontalno položenim
ukrasnim vrpcama urezanima u žbuku doprozornika prozora drugoga i trećeg kata
te u tretmanu plohe nad prozorima trećeg kata. Friz pod završnim vijencem zamišljen
je kao niz u kojemu se izmjenjuju čisti geometrijski elementi, krugovi
(kružnice) i okomito položeni uski pravokutnici.
https://www.youtube.com/watch?v=kM6xDAsH2Uo |
Na parapetima prozora drugog
kata projektirani su eliptični medaljoni uokvireni glatkim vrpcama i ispunjeni
kružnim trakom i florealnim ukrasom. Nizom stiliziranih listova naglašen je i
parapet prozora drugog kata kao i ograda balkona središnjeg dijela pročelja.
Sličan motiv stiliziranih listova javlja, se i na horizontalnom pojasu koji
teče bočnim i središnjim dijelom pročelja na razini poda prvog kata. Nad
glavnim ulaznim vratima bila je predviđena postava konzolno istaknute ženske
glave. Posebno je zanimljivo i za splitske prilike inovativno rješenje ulaznih
vrata – staklene opne s geometrijskom arabeskom od kovanog željeza.
Povijesne
fotografije izvornog izgleda kuće pokazuju da je tijekom građenja došlo
do nekih izmjena projekta. Rektifikacijom fotografija izrađen je nacrt izvedenog
pročelja, a usporedbom nacrta projektiranoga i izvedenog stanja može se
zaključiti da je projekt u potpunosti realiziran u osnovnoj ideji i
kompoziciji. Prilikom
gradnje pojedini strogo stilizirani i geometrijski ukrasni elementi zamijenjeni
su motivima ljudskog lika: na pilastre uz glavni ulaz postavljene su ženske
skulpture, a ovalni su medaljoni pod prozorima trećeg kata ukrašeni ženskim glavicama.
Umjesto jednostavnih čistih geometrijskih elemenata friz je izveden u plitkom
reljefu vijenaca od lišća koji se izmjenjuju s aplikacijama oblikovanima poput
naboranog presavinutog komada platna nad kojim su plitke konzole koje nose
vijenac. Sve
su plohe pročelja na koje su aplicirani ukrasi bile ožbukane zaglađenom žbukom,
a u žbuci su izvedeni i plošni ukrasni motivi uz prozore i na frizu. Može se
pretpostaviti da su skulpture i detalji modelirani u visokom reljefu (medaljoni sa
ženskim glavama, dekorativne vrpce na parapetima prozora drugog kata i kugle
podržane nosačima od kovanog željeza kojima završava atika) bili izvedeni od
betona u tvornici Gilardi&Bettiza prema Tončićevu nacrtu, kao i motivi na zgradi
Sumpornog kupališta.
Tvornica Gilardi&Bettiza, uz tipske elemente koji su
se naručivali po katalogu, radila je i po narudžbi. Kroz
glavni ulaz u središtu pročelja ulazilo se u prostrani ulazni prostor (u kojem
je možda bila i garderoba), povezan s pretprostorom stubišnoga trakta u istočnom
dijelu prizemlja. Pretprostoru stubišta moglo se pristupiti i direktno kroz
istočni, pomoćni, ulaz. Od ulaznog prostora u izvornom je obliku sačuvan
samo pretprostor pomoćnoga istočnog ulaza, čiji su zidovi ukrašeni plitkim pilastrima,
a na spoju zidova i stropa kontinuiranom pofilacijom. Sačuvano je i izvorno
trokrako kameno stubiše s podestima obloženim mozaičnim keramičkim pločicama.
Zidovi stubišta također su bili ukrašeni plitkim pilastrima koji su otučeni
tijekom Drugoga svjetskog rata, no njihov se trag jasno razaznaje (pokazuju ga
pukotine na spojevima različite vrste žbuke).
Visoki lučni prozorski otvori
vidljivi
na povijesnoj fotografiji (vježbe vatrogasaca) dijelom su zatvoreni zazidima u
obliku niša. Prilikom posljednjeg uređenja Gradskog kazališta lutaka skinuta su secesijska
ulazna vrata, a originalne ostakljene drvene stijene s vratnicama između
stubišnog prostora i katova su zamijenjene metalnim protupožarnim vratima. Iz
pretprostora svečane dvorane na prvom katu osvijetljenog lunetom u dvoranu
su vodila troja dvokrilna vrata. Izvorni izgled dvorane, njezine dimenzije i organizacija
scenskog prostora te položaj i veličina ukrasnih motiva rekonstruirani
su rektifikacijom povijesnih fotografija interijera.Prostor dvorane kakvu u ogoljenom
obliku poznajemo danas sastojao se od dva dijela: svečane dvorane i pomoćnog
prostora iza scene. Svečana je dvorana pravokutna tlocrta, dimenzija 9,50
x 18,60 m (u približnom omjeru 1 : 2). Na duljim stranicama osvjetljavala su je
četiri visoka, lukom presvedena prozora. Prvi prozor na istočnom zidu gledaoje
na stubište (otvoreni prozor na lijevoj strani s Katunarićeve fotografije). U
dnu dvorane
bila je mala pozornica u obliku plitke niše u omjeru stranica 1 : 2,5 sa sniženim
stropom (dubina pozornice iznosila je samo 2,10, a širina 5,30 m). S pozornice
se istočno i zapadno ulazilo u prostor za pripremu izvođača i smještaj inventara
koji je s istočne, zapadne i južne strane uokvirivao pozornicu, a bio je osvijetljen
s po jednim prozorom na istočnoj i zapadnoj strani, istim kao što su prozori
svečane dvorane. Nad
ulazom u dvoranu bio je uzak balkon na koji se ulazilo bočno sa stubišnog
podesta na drugom katu. U ikonografskom programu dvorane primijenjeni su apstraktni,
linearni i gotovo plošni detalji (pilastri, niz koji teče vutama), florealni motivi
(vijenci i ispune polja na stropu, niz grančica s voćem na pozornici, košarice
s voćem i listovima na ogradi balkona), ženske glave s cvijećem i listovima u
kosi (nad prozorima) i maske (na stropu) – uobičajeni u secesijskom izrazu.Uzdužna
zidna platna podijeljna su u četiri polja međusobno odvojena plitkim kaneliranim
pilastrima koji svojim zaobljenim završetkom zadiru u strop te se čini
da ga podržavaju. U svakom je polju prozor s pristupkom. Nad prozorom je raskošan
ukras isprepletenog lišća i cvjetova koji na vrhu obrubljuje inicijale HD. Od izvornih dimenzija dvorane točno se mjeri njezina širina, i to od čela do
čela pilastara, s obzirom na to da su prozori na istočnom zidu zazidani, te je
ta mjera bila polazište za rektifikaciju
fotografija.