NADBISKUPSKO SJEMENIŠTE U SPLITU

Prelijepa građevina, bolje reći kompleks, u Zrinsko-Frankopanskoj ulici u Splitu. Ako mu pođete s namjerom i u dogovoreno vrijeme njegov ravnatelj don Jure dočekati će vas sa smješkom kako to i pristoji domaćinu i raširenih ruku, otvorena srca, zainteresiran za dobrobit ustanove koju vodi. Krenimo u virtualno, povijesno, neuobičajeni obilazak Sjemeništa. S željom i osnovnom misao vodiljom zašto radimo to što radimo: jednom, samo jednom mogućem sjemeništarcu omogućiti da donese pravilnu odluku. Kakvu god donio - za odlazak u sjemenište ili ne, upozoriti ga i uprizoriti mu, malim dijelom, na ono što ga očekuje. Vjerujem da će ih, ma kako god to neskromno zvučalo od mene kao autora i surealizatora ovih uradaka, nakon ovog biti više nego što bi bilo. Samo jedan više i uradili smo pravu stvar. Jedan svećenik, u bliskoj budućnosti, više.

http://sjemeniste.nadbiskupija-split.com/
http://www.nkg-split.hr/2009/

pogled s zapadne strane

 linkovi: 

youtube.com/watch?v=GtthVJsyx6c

youtube.com/watch?v=pMl_L183CoI

youtube.com/watch?v=gDEATmJWvZk

youtube.com/watch?v=IggpuNRt-To

youtube.com/watch?v=m7dgVf6uo-s

youtube.com/watch?v=JzFEppJqd0o

youtube.com/watch?v=pea0PzjZti0

youtube.com/watch?v=qhsK641LMlE

youtube.com/watch?v=sxSeZPv3qtQ

youtube.com/watch?v=H7j_4nKzztE

youtube.com/watch?v=c9caQ0cdwd4

youtube.com/watch?v=eDuGjy3pgxM

ravnatelj sjemeništa don Jure

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu osnovao je nadbiskup Stjepan Cosmi na svetkovinu Blagovijesti 25. ožujka1700. godine. 

Kroz više od tri stoljeća svog postojanja Sjemenište i gimnazija su doživljavali svoje uspone i padove. 

Nadbiskupsko sjemenište ustanova je za odgoj i formaciju svećenićkih kandidata. Osim duhovne dimenzije bogoslovi su uključeni i u različite aktivnosti. Nadbiskupsko sjemenište u Splitu je, dakle, crkveno-obrazovna institucija koja je služila i služi odgoju i školovanju učenika i studenata iz Splita i cijele Dalmacije za poziv svećenika.

pogled iz zraka svjedoči ljepotu i veličinu kompleksa

Sjemenišni je filozofski studij u doba francuske vladavine reorganiziran u licej. Tako su sjemeništne škole uz određene promjene u nastavnom planu i programu zadržale dotadašnju ulogu u školovanju duhovne i svjetovne mladeži grada i šire okolice. Poslije pada francuske vlasti u Dalmaciji, nove su austrijske vlasti 1817. godine sjemenišnu gimnaziju pretvorile u državnu koju su od tada pohađali i sjemeništarci. Godine 1821. vlast je obustavila i sjemenišni bogoslovni studij pripremajući otvaranje visoke bogoslovne škole za bogoslove svih dalmatinskih biskupija sa sjedištem u Zadru.

Godine 1868. dovršena je izgradnja nove sjemenišne zgrade u kojoj se i danas nalazi sjemenište. Sljedećih desetljeća zavod je unatoč raznim teškoćama većinom uspješno odgajao svećeničke kandidate za teritorij splitsko-makarske biskupije.

sveti Jeronim, zaštitnik Dalmacije, teologa, prevoditelja, knjižničara, učitelja i studenata. Slavi se 30. rujna

portret Stjepana I. Cosmia

Stjepan I. Cosmi (Stefano Cosmi, u dokumentima na hrvatskome Stipan Cosmi) rođen je u Veneciji 24.09.1629. a umro je u Splitu 10.05.1707. Splitski je nadbiskup i metropolit. Sa svojim prethodnikom Bonifacijem Albanijem (iz Bergama) i nasljednikom Stjepanom II Cupilijem (iz Mletaka) pripada u red revnih nadbiskupa koji provode pastoralnu obnovu.Doveo je kapucine i isusovce u Split. Srednju školu završio je u sjemeništu venecijanske patrijaršije u Muranu (1640.–1646.) i zatim 1646. godine, sa sedamnaest godina, stupa u red somaska. Studirao je filozofiju u Rimu i teologiju u Milanu, a po povratku u Veneciju, nakon studija, djelovao je kao odgojitelj u kolegiju somaska Della Salute podučavajući retoriku i filozofiju. 

Prvi je u Italiji predstavio Demokrita kao filozofa čije učenje se, unatoč ateizmu, umnogome podudara s kršćanskim naukom. Od 1674. godine bio je general svog reda.

Za splitskog nadbiskupa imenovan je 1678. godine ali je dužnost preuzeo tek 1683. Čim je prispio u Split sazvao je dijecezansku sinodu koju je opetovao svake godine. Radi ukorijenjivanja tridentske reforme htio je osnovati i sjemenište. U tu je svrhu 1699. godine otputovao u Mletke i ishodio potporu od Senata, a zatim u Rim po privilegije od pape Inocenta XII i od kardinala Ottobonija. Za rektora je doveo somaska o. Alessandrina pa je 1700. godine otvorio Nadbiskupsko sjemenište u Split, čiji je rad nadzirao svakodnevno.Sjemenište je djelovalo kao klasična gimnazija s pravom javnosti, pa se iz njega razvila i kasnija javna Klasična gimnazija u Splitu.

Podupirao je i osnivanje Ilirske akademije (1703. godine) i prve gradske knjižnice. Doveo je u Split kao misionara isusovca Ardelija della Bellu  koji je zatim sastavio talijansko-latinsko-hrvatski rječnik  temeljen uglavnom na dubrovačkim štokavsko-jekavskim izvorima, ali koji inkorporira i čakavske elemente, te sadrži i kratku hrvatsku slovnicu.

Zavod je 1706. godine dobio vrijednu biblioteku koja je ujedno bila prva splitska javna biblioteka, jer je bila dostupna ne samo sjemenišnim profesorima i đacima nego i svim školovanim splićanima. Najveći broj vrijednih knjiga darovao je splitski svećenik Ivan Paštrić, tada umirovljeni profesor rimskog kolegija Urbaniuma, pa je stoga i nazvana "Paštrićevom" - Bibliotheca Pastritia.

Nastojanjem biskupa Filipa Franje Nakića (1889.-1910.) otvorena su 1906. godine u sjemeništu dva najviša gimnazijska razreda, a dvije godine kasnije još dva niža. Nakon što je toj gimnaziji u sastavu sjemeništa 1925. priznato pravo javnosti, otvarani su postupno i niži gimnazijski razredi, tako da je 1928. godine oformljeno svih osam razreda.

U prvim desetljećima XX stoljeća zgrada sjemeništa je nadograđivana i uređivana, što je omogućilo školovanje većem broju sjemeništaraca s područja splitske, ali i drugih biskupija (kotorske, hvarske, krčke, itd.)

Biskupska klasična gimnazija uspješno je djelovala do 1942. godine, kad je pod pritiskom talijanskih vlasti i ratnih neprilika morala obustaviti djelovanje. Broj sjemeništaraca, koji su od tada pohađali državnu gimnaziju, spao je na mali broj.

u prostoru velike kapele sjemeništa nalazi se i ovaj popis ubijenih i poginulih svećenika tijekom drugog svjetskog rata.youtube.com/watch?v=5MybDrR8mpc

Splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić (1923.-1954.) uspio je već 1945. godine obnoviti djelovanje sjemenišne gimnazije i organizirati djelovanje unatoč tome što su komunističke vlasti zauzele cijelu sjemenišnu zgradu u kojoj je smještena vojna bolnica. Zbog toga je škola premještena u susjednu zgradu Centralnoga bogoslovskog sjemeništa. Škola je djelovala do 1952. godine, kad je odlukom komunističkih vlasti ostala bez nižih razreda, a 1956. nakon okončanja sudskog procesa vlasti su zabranile djelovanje gimnazije i svim spomenutim sjemeništima. U vrijeme političke krize u Jugoslaviji i popuštanja pritiska prema Crkvi sjemenište je 1963. godine opet otvoreno. U međuvremenu su sve srednje škole bile svedene na četiri razreda. Tako je i sjemenišna gimnazija, koja se od tada morala nazivati Srednja vjerska škola za spremanje svećenika, počela s prva dva razreda, da bi 1965. bila upotpunjena na sva četiri. Nakon nove reforme državnih srednjih škola opet je u Splitu i srednjoj Dalmaciji bila jedina koja je i dalje đacima pružala klasičnu izobrazbu.

VJERI I DOBRIM UMJEĆIMA (Religioni et bonis artibus) moto je Sjemeništa. 

prostor male kapele

Nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj početkom 90ih Sjemeništu je opet vraćena njegova stara zgrada, a gimnaziji je dijelom modificirano staro ime i pravo javnosti. Od tada ponovno, kao u Cosmijevo doba, prima i vanjske đake. U obnovljenu i preuređenu staru sjemenišnu zgradu škola je premještena u jesen 1999. godine, dok je stambeni dio pripremljen za smještaj sjemeništaraca tek u veljači 2000.godine.

Kako god tko protumačio kraj ovog posta je ga moram ovakvim načinit. Među svim fotografijama koje napravih u dan obilaska Sjemeništa s don Jurom samo je jedna ovakva:

tek uhićen kraj svjetlosnog luka žarulje ili ...