NARODNI TRG - PJACA

PALAČA PAVLOVIĆ

Lipi moj Grad. Hodajući i negledajući ne možeš nevidjeti. Plemenitašku mu prošlost pokazuju i dokazuju zovuć, igrajući se ponekad i "na kukala" grbovi raznih plemenitačkih obitelj Splita mog. Obitelji koje su ne samo živjele i uživale život u Gradu, nego su mu isto tako davale i svoj pečat, svoj "štih", svoje "nešto", s namjerom ili ne, ukrašavale ga budućim pokoljenjima šetača mu, turista mu, blogera mu, svim onima koji kamen u bilo kojem obliku vole, pa i kad je posložen u obliku gotičke ili renesansne palače, s pripadajućim im dvorištima i ornamentima odnosno heraldikom. "Centar od svita" - centar Splita - po meni je ipak Pjaca - službeno Narodni trg. Govoriti o Splitu, Pjaci a posebice ne pomenuti njegov prekrasan ram - secesijske vile u okruženju kao i palače mu te Gradsku vijećnicu, to je kao da nisi rekao ništa. A kad počneš govoriti ... pisati točnije rečeno - nikad kraja. Ipak, ovo je samo blog. Doći ćemo kraju. Važno je početi.

Izvorni znanstveni rad iz 2009.

dr. sc. FRANKO OREB:

Radovi na zamjeni dotrajalog pločnika na Narodnom trgu u Splitu 1978. godine inicirali su djelomična arheološka istraživanja koja je proveo Arheološki muzej u Splitu u suradnji s ondašnjim Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Osim temeljnih zidova porušenoga reprezentativnog gotičkog sklopa iz XV. stoljeća (Komunalne palače s Gradskom vijeć- nicom, Kneževe palače…), koji je zatvarao današnji trg sa sjeverozapadne strane i koji je poznat po crtežima konzervatora Vicka Andrića i nekoliko sačuvanih akvarela iz XIX. stoljeća, najznačajniji arheološki nalazi su otkriće srednjovjekovnoga groblja i temeljni zidovi građevine za koje se pretpostavlja da su pripadali srednjovjekovnoj crkvi sv. Lovre.

Prije skoro 40 godina, još tamo davne 1978. godine obavljena su opsežna arheološka istraživanja na Narodnom trgu (Pjaci) u Splitu, koja su u to vrijeme pobudila veliko zanimanje u javnosti. Arheološka istraživanja provedena su zbog radova na zamjeni dotrajalog pločnika novim. Ona nisu bila diktirana od strane arheologa, već investitora i izvođača radova s obzirom na stanje pločnika in situ. Zbog toga su bila ograničena i svedena samo na one dijelove Trga gdje je pločnik bio dotrajao. Istraživanja su trajala 2,5 mjeseca, tj. od 15. srpnja do 30. rujna 1978., u kojem razdoblju je ukupno istražena površina od oko 1100 metara četvornih. Arheološka istraživanja zajednički su obavljali Arheološki muzej u Splitu i ondašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu. 

SREDNJOVJEKOVNO GROBLJE PO SREDINI TRGA 

Arheološkim istraživanjima bio je obuhvaćen prostor južno od nekadašnje stare Gradske vijećnice (Etnografskog muzeja) do sredine Trga, nastavljajući se dalje prema zapadu sve do nekadašnje knjižare Naprijed. Jugozapadno od Gradske vijećnice, po sredini Trga, otkriveno je manje groblje s ukupno 24 groba. Promotri li se plan položaja grobova na Narodnom trgu, može se zamijetiti da on slijedi uobičajenu orijentaciju istok-zapad, doduše s manjim otklonima. Samo neki grobovi odudaraju od uobičajene orijentacije i položeni su u smjeru sjever-jug. Grobovi se pojavljuju dosta plitko od razine sadašnjeg pločnika Trga, na dubini od 0,30-0,50 m.

Na čitavom potezu istraživanja pojavljivala se voda na dubini od 0,70-1,30 m od razine današnjeg pločnika. Zbog toga se istraživanja unutrašnjosti grobova u dubljim slojevima praktički nisu ni mogla provesti do zdravice, osim u dva slučaja gdje je kamena podloga (zdravica) stršila iz dubine prema pločniku. Kemijska analiza uzorka vode pokazala je da se radi o pitkoj vodi. To nas navodi na mogući zaključak da se na ovom potezu ispod Trga provlači jedan krak podzemne vode, što bismo mogli potkrijepiti i činjenicom da su u dvori- štu sjeveroistočno od otkrivenih temelja nekadašnje Kneževe palače (nasuprot nekadašnjem buffetu Automat) pronađena dva bunara, u kojima se vjerojatno kaptirala voda. No, istraživanjima to nismo mogli utvrditi. Veličina grobova je različita i ovisi o uzrastu i veličini pokojnika. Odnos dužine i širine nije konstantan i kreće se u razmjerima: 1,96:0,68 m, 1,90:0,70 m 2,08:0,72, 2,16:1,02, 1,80:0,49, 1,95:0,50, 1,76:0,40, 1,60:0,75, 2,20:0,46. Najveći grobovi su s omjerom dužine i širine 2,08:0,72 m, i s omjerom 2,20:0,46 m. Većina grobova, odnosno grobnica prilikom otkrića zatečena je bez gornjih poklopnih ploča, što upućuje na zaključak da se prostor današnjeg Trga tijekom stoljeća nasipao i nivelirao, kojom prilikom su se grobne ploče odnosile ili uništavale. Ali grobovi su se uništavali i na druge načine; naknadnim ukopima ili pak raznim komunalnim zahvatima tijekom minulih stoljeća, kao što su postavljanje plinskih cijevi, postavljanje kanalizacije, popločavanje ...

Grobna arhitektura građena je od neobrađenih ploča vapnenca škriljevca. Nekoliko grobova bilo je bez grobne arhitekture, s ukopima u prostoj zemlji. Bilo je i zidanih grobnica, s pravilno uslojenim manjim kamenim kvaderima ili pravokutnicima obrađenim ili napola obrađenim, vezanima vapnom ili čistom glinom, od kojih su neke u unutrašnjosti bile ožbukane crvenkastom žbukom. Od 24 istražena groba u svima su pronađeni kosturi. Prema položaju kostura u grobovima vidljivo je da su se pokojnici pokapali u ispruženom položaju, položeni na leđa. Kod grobova, odnosno grobnica gdje je bilo više ukopa, kosti starijeg ukopa bi se povadile i polagale do nogu ili pak sa strane novoga ukopa, a lubanje starijeg ukopa sa strane lubanje novoga ukopa, rjeđe do nogu. Položaj ruku redovito je uz tijelo ili pak prekrižen na trbuhu. Glava, pak, redovito je položena na zatiljku. 

Prema obliku i načinu gradnje kod groblja na splitskoj Pjaci susrećemo sljedeće tipove grobova: u prostoj zemlji bez grobne arhitekture, ovalni, trapezoidni i pačetvorinasti u koje ubrajamo i nekoliko zidanih grobnica. Osim grobova u prostoj zemlji i onih zidanih, ostali tipovi grobova razlikuju se po tome jesu li obložnice, donožnice i uzglavnice uokolo pokojnika od tankih ili debljih nepravilnih kamenih ploča postavljenih vertikalno (na nož), ili od grubo obrađenog uslojenog kamenja, a pokrovnice (poklopnice) od cjelovitih, tanjih ili debljih kamenih ploča ili dijelova takvih ploča, čije su se praznine popunjavale manjim pločama. Kod pojedinih grobova su za obložnice korištene rimske tegule, dok su se kod nekih za pokrovnu ploču koristili dijelovi antičkih sarkofaga. Kod zidanih grobnica također susrećemo različite varijante. Neke su u donjem dijelu zidane većim obrađenim (klesanim) kamenjem, a u gornjem dijelu manjim kamenjem, pokrivene većom kamenom pločom prema glavi, a prema nogama su manje kamene ploče; neke su pak imale sačuvane istake (po dvije sa svake strane unutrašnjosti), koje su služile kao oslonac nogu kod ukapanja u dublje slojeve grobnice , a neke su bile ožbukane crvenom žbukom. Grobnice s njihove južne strane je presjekao zid porušenoga srednjovjekovnog sklopa.

OSTACI ARHITEKTURE

Tijekom istraživanja otkriveni su temeljni zidovi gotičkoga građevnog sklopa, koji je u XV. stoljeću zatvarao današnji Trg (Pjacu) sa sjeverne i zapadne strane. Njegov izgled nam se sačuvao na nekoliko crteža i akvarela; na onome najstarijem, geometra Antonija Zudeniga iz XVIII. st. u Državnom arhivu u Zadru i onima iz prve i druge polovice XIX. st.; iz Radmanove zbirke u Omišu, M. Vechettija te Petra Zečevića, koji se bavio slikarstvom i minijaturama i bio član Okružnoga poglavarstva. Osim onoga najstarijeg iz XVIII. st., svi ti crteži su nastali nakon rušenja tog sklopa. Najvjerodostojniji nam izgleda nacrt i tlocrt srušenih zgrada, koji su sačuvani među spisima prvoga splitskog konzervatora Vicka Andrića u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture (danas Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH), koje je vjerojatno sam izradio, također nakon njihova rušenja. Crtež pročelja spomenutoga gotičkog sklopa podudara se s njihovom tlocrtnom dispozicijom. Tim vjerojatnim Andrićevim crtežom služili smo se prilikom arheoloških istraživanja na splitskoj Pjaci. Iz povijesnih izvora bilo je poznato da je spomenuti sklop zbog trošnosti i ruševnosti bio srušen 1821. godine. 

Ostaci temeljnih zidova porušenoga građevnog sklopa, pronađenih u spomenutim arheološkim istraživanjima na splitskoj Pjaci, samo su još jedna potvrda više o nekadašnjem njihovom postojanju na tom mjestu, ukazujući na osmišljeni urbanistički zahvat izgradnje novoga gradskog središta i Trga s nizom javnih građevina, koji se razvio zapadno od Dioklecijanove palače. 

Iscrpnu studiju o izgledu toga novoga gradskog središta objavio je C. Fisković, prije više od 50 godina, na temelju pisanih izvora i spomenutih crteža i akvarela. Ona je i danas aktualna, pak ćemo se i mi u rekonstrukciji izgleda srednjovjekovnog Trga, uz rezultate naših istraživanja, njome poslužiti. Dakle, sjevernu i zapadnu stranu Trga zatvarao je monumentalni građevni sklop, u kojem se isticala najprostranija zgrada Kneževe palače na krajnjem jugozapadnom dijelu. Susjedna zgrada, istočno od nje, bila je tamnica, a do nje kazalište. Na istoku od zgrade kazališta nalazila se je Gradska vijećnica, koja je jedina ostala pošteđena od rušenja.Ni ona, međutim, nije ostala sačuvana u izvornom obliku, već je krajem XIX. stoljeća zbog trošnosti rekonstruirana.